HTML je skracenica od HyperText Markup Language te na osnovu njega cemo kreirati tabele, ubacivati slike, i sl.
Html kod cine tagovi (najmanja jedinica). npr. za pocetak stranice imamo <html> a za kraj </html>
<head> </head> jeste prvi tag koji je bitan za stranicu gdje je sadrzan njen naslov unutar head-a. On nije vidljiv u browseru kao i meta tag, JavaScript i CSS. Unutar njega ce <title></title> biti vidljiv u browseru.
<meta> tagovi dolaze izmedju <head> </head> tagova i sadrze ime (name), sadrzaj (content), scheme te http-equiv (koji se koristi za postavke refreshinga stranice ili za postavke coockie-a). Meta tagovi se stavljaju kao dodatak stranicama ali nisu obavezni (keywords, opisi, datum posljednjeg update-a, refreshinga npr. svakih 10 minuta i sl.).
<title>OVDJE SE UPISUJE NASLOV STRANICE</title> i taj tag se stavlja unutar head-a.
<body> </body> je slijedeci tag iza head-a; obuhvata tekst, muzika,slike i sl.
Odvajanje teksta obavlja se sa tagom </br> i ostatak teksta ce se nastaviti zapisivati u slijedecem redu. Za odvajanje teksta u postovima mozete koristiti i paragrafe </p> .
Dakle svaki tag se otvara sa <> a zatvara sa </> i tagove je ispravno pisati malim slovima: <head> a ne <HEAD>
primjer html koda:
Pojednostavljeno rečeno umetanjem meta tagova povećavate šansu da potencijalni posjetioci pronađu vašu stranicu pomoću nekog od svjetskih pretraživača.
Napominjem da će vaša stranica biti ispravna i bez meta tagova, ali time umanjujete šansu da je potencijalni surfer pronađe.
primjer html meta code: (keywords)
Description:
Update:
Osvjezavanje stranice svakih 10 minuta:
sta je html?
HTML je jezik kojim je moguće formatirati izgled www stranice, koristi se od 1992. godine. Svaka www stranica koju poslužitelj šalje pretraživaču nije čisti tekst već sadrži niz informacija u skladu s HTML jezikom koje govore pretraživaču kako dokument treba prikazati. HTML predstavlja dogovor o zajedničkom jeziku između autora stranica i pretraživača – komunikacija i razmjena informacija je moguća isključivo ako obje strane govore isti jezik.
HTML ne valja doživjeti kao neku mističnu stvar koja je rezervirana samo za računalne stručnjake krvavih očiju i sa srčanom aritmijom od prevelikih količina kave koja ih drži budnima kroz noć. Naprotiv, HTML je razmjerno jednostavan jezik koji je moguće savladati uz vrlo malo truda. Tim više, nakon što se savlada osnovna averzija i probije početna barijera, izrada HTML (odnosno www) stranica može postati užitak. HTML jezik daje nam osnovni skup kodova koje možemo kombinirati na razne načine poštujući neka osnovna pravila. Za izradu stranica potrebna je samo još dovoljno mašte da se osnovni kodovi povežu na različite načine te kao rezultat može proizići www stranica visoke kvalitete.
Na Internetu povezano je vrlo mnogo različitih računala koja koriste različite unutarnje jezike za prikaz podataka. Također, www stranice moraju moći čitati osim računala i ljudi. Stoga je HTML jezik tekstualan. Kodovi HTML jezika su zapravo riječi (često skraćenice engleskog jezika) koje je moguće kombinirati na razne načine.
Svaki HTML dokument mora biti otvoren sa ovim tagom <html> a zatvoren sa ovim tagom</html>.
Odabir pozadine – background
Svaka stranica mora imati pozadinu – background, za što možete koristiti samo boju ili neku sliku. Na internetu možete naći veliki izbor free backgrounda..
Primjer koda za background:
<BODY BACKGROUND="slike.gif"> – ovo je primjer koda kada za background koristimo sliku. (za detaljniji kod pogledati arhivu postova-slikovne pozadine)…
<BODY BGCOLOR="#3300FF"> – ovo je primjer koda kada za background koristimo boju.
Odabir slova – fonta
Vrlo važna stvar kod izrade www stranice je i odabir fonta s kojime ćemo raditi, odmah na početku moram vas upozoriti nikad ne birajte neke egzotične fontove, jer ih stariji pretraživači neće moći očitati zato je najbolje da primjenite neke standardne kao što su Times New Roman, Arial i Verdana.
Primjer koda za odabir slova:
<I><FONT FACE="TIMES NEW ROMAN" COLOR="#3300FF" SIZE="3">Primjer fonta plave boje veličine slova 3 i stil Italic</FONT></I>
isto mozemo uraditi i uz pomoc css-a
Umetanje naslova
h1, h2, h3, h4, h5, h6 (naslov-heading)
Element h1 označava naslov najveće razine te se ispisuje najvećim slovima, potom h2 označava prvi podnaslov te se ispisuje nešto manjim slovima, i tako redom sve do h6.
<hr width="70%">
Na pretraživaču to će izgleati ovako:
Valja primijetiti da je znatno bolje mjerne veličine zadavati pomoću postotaka, a ne pomoću vrijednosti u točkama. Naime, različiti korisnici pregledavat će stranice u pretraživačima s prozorima raznih širina. Linije, i uopće svi ostali grafički objekti koji imaju apsolutne veličine neće se moći prilagoditi različitim širinama prozora, već će biti ili premali ili preveliki. S druge strane, grafički elementi s relativno zadanim veličinama pomoću postotaka raspoloživog prostora uvijek će se moći prilagoditi raznim veličinama prozora te će u pravilu bolje izgledati.
Veličine grafičkih elemenata valja navoditi relativno, ako je to moguće, da bi se postigli bolji rezultati u slučaju prozora različitih veličina.
Pomoću atributa align moguće je odrediti da li će se linija prikazati lijevo (u slučaju vrijednosti left), desno (u slučaju vrijednosti right) ili centrirano (podrazumijevana vrijednost center). Na primjer:
<hr align="right" width="50%">
Na pretraživaču to će izgledati ovako:
Također je moguće odrediti debljinu linije, i to pomoću atributa size. Vrijednost tog atributa predstavlja debljina linije u točkama (nije moguće zadati relativnu širinu postocima):
<hr align="center" width="80%" size="10">
Na pretraživaču to će izgledati ovako:
Umetanje slika
<img src="vašaslika.gif">
Slike možemo koristiti i za linkanje drugih stranica, a kod izgleda ovako:
<a href="vašastranica.html"><img src="vašaslika.jpg"></a>
na jednoj stranici možemo imati više manjih sličica obično u gif formatu, a ako netko želi vidjeti puni format slike klikom na manjui sličicu otvara mu se slika u punom formatu, kod za taj prikaz slika izgleda ovako:
<a href="velikaslika.jpg"><img src="malaslika.gif"></a>
Umetanje hiperveza-povezivanja dokumenata pomoću sustava hiperveza
Hiperveze se koriste za povezivanje stranica unutar jedne stranice (npr. za skok na vrh stranice), za povezivanje unutar grupe stranica (na primjer, za povezivanje sadržaja s pojedinim stranicama) i za povezivanje sa sasvim drugim stranicama na drugim računalima. Također, hiperveze mogu pokazivati na Internet resurse koji uopće nisu stranice (na primjer, na e-mail adrese, poslužitelje arhive datoteka i slično). Hiperveza se postavlja preko URL adrese objekta na koji hiperveza pokazuje. Zbog toga je osnovno razumjeti kako funkcionira sustav identifikacije Internet objekata putem URL-a.
Kod za umetanje hiperveze je slijedeći:
<a href="URL_adresa" title="opis veze">Tekst hiperveze</a>
Element a može se koristiti i za određivanje lokalnog mjesta u dokumentu. U tom slučaju mu je opća struktura ovakva:
<a name="naziv_mjesta"></a>
Element a tada mora imati atribut name čija vrijednost daje naziv lokalnom mjesta hiperveze. Sam element može, ali i ne mora imati neki sadržaj, no završna oznaka elementa mora biti prisutna. Ako se i navede tekst između oznaka <a> i </a> to neće utjecati na način prikaza teksta. Naziv lokalnog mjesta ne smije sadržavati praznine. Oznake lokalnih mjesta se često koriste za pomicanje unutar stranice. Naime, u slučaju većih stranice (kao naprimjer ovo uputstvo), dobro je na početku stranice postaviti kratak sadržaj s pregledom svih informacija na stranici i s hipervezama na lokalna mjesta unutar stranice. Tada korisnik prilikom pregledavanja stranica putem hiperveze može skočiti na željenu temu. Nakon što je gotov s čitanjem pojedine teme na kraj teme se postavlja hiperveza natrag na sadržaj. Time se ostvaruje jednostavna navigacija unutar stranice kao u našem primjeru:
<A HREF="#vrh">vrh</A>
Dakle da konstatiramo za umetanje hiperveze unutar stranice trebaju nam dva kod:
– prvi kod stavljamo na mjesto na koje želimo "skočiti", a on izgleda ovako
<A NAME=""></A>
– drugi kod stavljamo na mjesto skojega "skačemo", a on izgleda ovako:
<A HREF="#"></A>
text – unos jedne linije teksta
password – unos linije teksta pri čemu se znakovi prikazuju kao zvjezdice (obično se koristi za unos lozinke)
checkbox – omogućava unos da/ne odgovora
radio – omogućava izbor jedne od niza vrijednosti
submit – gumb za slanje forme poslužitelju
reset – gumb za brisanje svih elemenata forme na početnu vrijednost
file – kontrola za pošiljanje datoteke poslužitelju
hidden – skrivena kontrola
image – kontrola koja prikazuje sliku
button – gumb
textarea – za unos teksta – komentara, odgovora i sl.
Evo primjera koda za jednu formu:
<form action="/cgi-bin/obradi_formu.asp" method="post"> Traži riječ: <input type="text" value="pojam"> <INPUT TYPE="submit" VALUE="Pošalji"> </form>
Na pretraživaču će to izgledati ovako:
sadrzaj preuzet sa ka-neta!
mala ispravka: svaki kod je ispravno pisati malim a ne velikim slovima!!!
